Budućnost putovanja nakon pandemije

Globalna kriza izazvana pandemijom Covid-19 pogodila je gospodarstvo širom svijeta, a upravo je turizam jedna od najpogođenijih grana. Nakon brojnih ograničenja putovanja i mjera izolacije koje su stupile na snagu od sredine ožujka, danas možemo reći da putovanja na kakva smo dosad navikli još neko vrijeme neće biti potpuno moguća.

Iako se posljedice ove nimalo bezazlene situacije još uvijek zbrajaju, potrebno je već sada promišljati kako će izgledati budućnost putovanja.

Oporavak zrakoplovne industrije

“Način na koji vidimo dugoročne posljedice mijenja se svakim danom, jer utjecaj pandemije postaje sve veći i veći.”

Međunarodno udruženje zračnog prometa (IATA) je 28. srpnja izmijenilo predviđanje kada bi se putovanja trebala vratiti na razinu prije pojave virusa Covid-19. Procjenjuje se, da će to biti 2024., godinu dana kasnije nego što se ranije prognoziralo jer je oporavak međunarodnog zračnog prometa sporiji od očekivanog.

“Način na koji vidimo dugoročne posljedice mijenja se svakim danom, jer utjecaj pandemije postaje sve veći i veći", kaže Franko, dodajući da su “njezini učinci već sada brutalni” odnoseći se na veliki porast nezaposlenosti i poteškoća kod putovanja uzrokovane zatvaranjem granica, smanjenjem broja letova itd.”.

“Trenutno predviđamo da će se zrakoplovna industrija nastaviti smanjivati, za najmanje 30 do 50% u bliskoj budućnosti. Međutim, nadam se da ćemo dugoročno svjedočiti i nekim velikim pozitivnim učincima”, kaže Franko. “Nadam se da ćemo ovu pandemiju iskoristiti kao priliku da se dotaknemo nekih teških pitanja o održivosti i negativnim učincima masovnog turizma.”

Hoćemo li si moći priuštiti putovanje avionom?

Velik broj stručnjaka predviđa da će troškovi putovanja avionom porasti, pogotovo u slučaju da zrakoplovne tvrtke odluče ostavljati prazno sjedište kako bi omogućile dovoljnu distancu među putnicima. Prema podacima Međunarodnog udruženja zračnog prometa (IATA), prosječne cijene zrakoplovnih karata trebale bi se povećati za 43 do 54% da bi zrakoplovne tvrtke ostale isplative, odnosno došle na nulu čak i ako bi se uvelo obavezno ostavljanje praznog sjedišta među putnicima.

“Kratkoročno ćemo svjedočiti kako zrakoplovne tvrtke čine sve što je u njihovoj moći kako bi generirale potražnju i prihod. Zapravo već vidimo da mnogi avioprijevoznici značajno smanjuju cijene karata. Međutim, još ne znamo kako će se to dugoročno razvijati. Ako se kriza nastavi, a ograničenja putovanja ostanu, svim zrakoplovnim kompanijama bit će izuzetno teško preživjeti. Već smo vidjeli smanjenje konkurencije na nekim tržištima, što bi moglo značiti da će cijene u budućnosti rasti,” kaže Franko.

Kako će izgledati obiteljski odmori?

"Ljudi će ljeti i dalje htjeti ići na more, to se sigurno neće promijeniti."

Pristupačnost, zdravlje i sigurnost postali su glavna tri prioriteta za putnike otkad je počela pandemija, što je rezultiralo blagom promjenom u ponašanju kada su u pitanju odmori.

“Zbog ograničenja putovanja, ljudi su se tijekom pandemije okrenuli domaćim i bližim destinacijama. Međutim, na glavnim smo tržištima vidjeli da se nakon ukidanja ograničenja (posebno pravila karantene) potražnja za letovima i najpopularnijim ljetnim odredištima vratila,” kaže Franko dodajući da će ljudi ljeti i dalje htjeti ići na more, to se sigurno neće promijeniti. Ono što će se možda trebati promijeniti bit će putničke tvrtke i drugi dobavljači iz te industrije nudeći veću fleksibilnost, popuste i bolje cijene.

Što je s poslovnim putovanjima?

Većina stručnjaka u putničkoj industriji predviđa trajni pad poslovnih putovanja jer bi mnoge tvrtke mogle formalizirati operativne promjene uzrokovane pandemijom, značajno smanjujući putne troškove koji su se s novom situacijom ipak pokazali nepotrebnima. Također, veće konferencije i poslovne događaje bit će gotovo nemoguće organizirati u dogledno vrijeme.

“Iako bi neke velike tvrtke uskoro mogle smanjiti svoje putne proračune i poslovna putovanja zamijeniti digitalnim sastancima, osobno nisam toliko pesimističan,” kaže Franko. “Mislim da će ljudi ipak nastaviti imati jednake interakcije kao i prije kada se pandemija zaustavi i sva ograničenja popuste. Dosad nisam primijetio puno promjena u ponašanju da bih smatrao da ćemo imati drugačije navike. Primjerice, restorani su bili puni čim su se ponovno otvorili.”

Više automatizacije i manje kontakta

Zračne luke jedno su od područja koje će najvjerojatnije uvesti trajne promjene i tako utjecati i na ponašanje putnika. Sustavi za prepoznavanje lica, obvezno skeniranje tjelesne temperature, automatski čistači-roboti, vjerojatno će postati daleko rašireniji kako bi pomoću njih smanjili međuljudske kontakte i povećali sigurnost putovanja avionom.

Zrakoplovne tvrtke se također trude adaptirati novonastaloj situaciji prilagođavanjem raznih procedura. “Mnoge avio kompanije donijele su pravilo o obaveznoj upotrebi zaštitnih maski, dosljedno informiraju putnike o zdravstvenim i higijenskim standardima. Međutim, problem su sama putovanja, posebno zračna putovanja jer još uvijek nemamo nikakva globalna pravila, pragove ili smjernice. Čak i u Europi svaka zemlja postavlja svoja pravila, otvara i zatvara granice, što zrakoplovnim prijevoznicima jako otežava planiranje,” kaže Franko.

Europska komisija je 4. rujna predložila uvođenje zajedničkih kriterija i smjernica za države članice EU-a i zemlje pridružene Schengenskom području prilikom odlučivanja o uvođenju ograničenja putovanja. Ovo je važan konstruktivan korak, ali još uvijek postoji mnogo dijelova koje treba riješiti kako bi se putovanja učinila lakšim i sigurnijim.

Idemo li prema održivim načinima putovanja?

“Nadam se da ćemo ovu pandemiju iskoristiti kao priliku da se dotaknemo nekih teških pitanja o održivosti i negativnim učincima masovnog turizma.”

Pad zračnog prometa imao je velike učinke na okoliš, kao i na svijest putnika da neki letovi ipak nisu bili neizbježni. Istraživanja već sada pokazuju da su putnici počeli manje putovati i duže se zadržavati na jednom odredištu - praksa koju odavno zagovaraju odgovorni i ekološki osviješteni putnici.

“Zaista se nadam da će nas ova kriza naučiti da moramo ozbiljnije razmisliti o održivosti i brizi o našem okolišu i planetu. Vidjeli smo kakve su se promjene dogodile u našem okruženju kad smo neke aktivnosti relativno kratko ‘pauzirali’,” kaže Franko. “Ipak, s obzirom na to kako se globalni lideri i mnoštvo vlada nose s ovom pandemijom, često zanemarujući mišljenja znanstvenih stručnjaka, moram reći da nisam previše optimističan u vezi toga.”

Za kraj: informirajte se i budite fleksibilni

Pandemija Covid-19 promijenila je putovanja na kakva smo dosad navikli na načine koje je još uvijek teško predvidjeti. S obzirom na to da je situacija još uvijek prilično nestabilna, “vjerojatno je bolje ne rezervirati let previše unaprijed. Puno avio kompanija mijenja rasporede (i otkazuje letove) u posljednjih 30 dana,” pojašnjava Franko. “Zbog znatno nestabilnijeg i nepredvidljivog stanja, zrakoplovne tvrtke dovršavaju redove letenja u puno kraćem vremenskom okviru. Na primjer, u SAD-u su velike zrakoplovne tvrtke određivale redove letenja 3-4 mjeseca unaprijed, dok je sada to smanjeno na 4-6 tjedana prije.”

No s obzirom na to da velik dio svjetske populacije ovisi o turističkoj industriji i uzimajući u obzir sve blagodati koje prilika za istraživanjem novih mjesta, znamenitosti i kultura ima za čovječanstvo, više smo nego sigurni da ćemo pronaći način da se ova industrija oporavi na odgovorniji i održiviji način.

Do tada “budite fleksibilni i pravovremeno se informirajte” zaključuje Franko. “Dobra je stvar što, na primjer, zrakoplovne tvrtke pružaju puno veću fleksibilnost (npr. nema naknade za promjenu, besplatne ponovne rezervacije, ...). No ipak je na putniku da provjeri situaciju s pandemijom na željenom odredištu i bude spreman za promjenu planova ako se situacija promijeni.”

--

Za više informacija o Frankovom radu i korisnim marketinškim uvidima posjetite Diggintravel.com.